Načelni pravni stav Vrhovnog suda Crne Gore prvi put je direktno osporen najnovijom odlukom Ustavnog suda, koji je odlučio da pravo na zahtjev za utvrđivanje pravične naknade za nacionalizovanu zemlju ne zastarijeva. Iz Crnogorskog pravnog portala „Audritorijum“ su kazali da ni Ustavni sud nije imao jedinstven stav o ovom pitanju.
– Izgleda da su neka vijeća Ustavnog suda prihvatala načelni stav Vrhovnog (iz 2014) kao ispravan, pa su pojedine ustavne žalbe, u istoj pravnoj situaciji, u međuvremenu, odbijene. Tako sad i praksa Ustavnog suda postaje izvor nepravde – objavljeno je na fejsbuk stranici „Auditorijuma“.
Kako konstatuju, sud u Strazburu je u jednoj novijoj odluci zaključio da je pravo na imovinu nekom našem građaninu eventualno povrijeđeno, ali prije nego je taj sud postao nadležan za ovaj prostor.
– Svi aktuelni predmeti su iz tog ranijeg perioda. Možda će sud u Strazburu naći da je, u nekom predmetu, povrijeđeno pravo na pravično suđenje, možda samo zbog roka, u najboljem slučaju što se u istim situacijama različito rješava, ali neće nam Strazbur pisati ni presude ni zakone, to ćemo morati sami. Na potezu mora biti naše pravosuđe, naša zakonodavna ali i naša izvršna vlast. Neko nešto mora preduzeti. Ovo su konkretne stvari na kojima se vidi da li je sistem sposoban da nalazi rješenja ili nije – navodi se u saopštenju.
Vjeruju da ni ova nova odluka Ustavnog suda neće biti povod za neku ozbiljnu analizu i reakciju.
U obrazloženju odluke Ustavnog suda se konstatuje, kako citiraju, da se u sudskoj praksi postavilo pitanje primjene instituta zastarjelosti potraživanja u slučaju kada po proteku dužeg vremena nije postignut sporazum, odnosno nije donijeto rješenje o naknadi za eksproprisanu, odnosno nacionalizovanu nepokretnost. Kako su objasnili, postavljano je pitanje da li u takvom slučaju nastupa zastarjelost potraživanja u pogledu zahtjeva za pravičnu naknadu, jer se određuje po službenoj dužnosti, pa raniji vlasnik eksproprisane nepokretnosti ne može da snosi nikakve štetne posledice zbog eventualnih propusta državnih organa.
– U slučaju kada pred organom nadležnim za imovinsko-pravne odnose nije postignut sporazum o visini naknade u propisanom roku, a taj organ propusti da rješenje o eksproprijaciji sa svim ostalim spisima pribavljenim u postupku za zaključenje sporazuma o naknadi dostavi sudu na čijem području se nalazi nepokretnost radi određivanja naknade, raniji vlasnik ne može da snosi nikakve posledice. U takvom slučaju se postavlja pitanje kakve posledice nastaju za ranijeg vlasnika nepokretnosti ako se u dužem periodu ne obrati neposredno sudu radi određivanje naknade kada pred nadležnim organom u propisanom roku nije postignut sporazum o naknadi, a predmet nije ustupljen sudu po službenoj dužnosti. S tim u vezi, da li takvo propuštanje ranijeg vlasnika nepokretnosti može da ima za posledicu gubitak nekog prava i kog, odnosno da li se u takvom slučaju gubi pravo na zahtjev sudu da odredi naknadu ili se gubi pravo na naknadu koja još nije određena. I u jednom i u drugom slučaju, ne može se govoriti o gubitku bilo prava da se traži određivanje visine naknade bilo samog prava na tu naknadu budući da ona još nije određena – navodi se u obrazloženju odluke.
A.O.